Kad bi janjadi iznenada izrasla krila, lavovi bi umrli od gladi Suvereni pojedinac (The Sovereign Individual)
Svitanje informacijskog doba uvodi megapolitički preokret koji prijeti potkopavanjem moći nacionalne države. Glavne prijelomne točke u megapolitici obično su bile popraćene tehnološkim napretkom koji je povećao ili smanjio troškove nanošenja nasilja.
Radilo se o usponu viteza konjanika ili o revoluciji s barutom, ova tehnološka dostignuća promijenila su način na koji se provodi nasilje.
Bitcoin, kao posljedica informacijskog doba, upravo je takav tehnološki izum koji će u doglednoj budućnosti rebalansirati troškove i nagrade povezane s nasiljem.
Poljoprivredno doba i uspon vlade
Poljoprivredno doba bilo je ključna prijelomna točka u ljudskoj povijesti koja je preoblikovala povrate od nasilja i organizaciju ljudskih društava. Izrodilo je pojavu privatnog vlasništva što je rezultiralo usponom prvih državnih tijela koja su ustoličena na vlasti.
Prije revolucije u poljoprivredi, ljudska društva su se sastojala prvenstveno od malih skupina tragača raseljena na vrlo velikim područjima. Tehnologija uzgoja preoblikovala je tu dinamiku. Poljodjelstvo je pokrenulo revoluciju u kulturi, organizaciji i ekonomskom prosperitetu koja će ljudske zajednice odnijeti na putovanje s kojeg se nikada više neće vratiti. Po prvi put u povijesti, ljudska bića su upravljala velikom kapitalnom imovinom.
Međutim, ta velika kapitalna imovina je zahtjevala stalnu pozornost. Trebalo ju je održavati tijekom cijele sezone sadnje, berbe i vegetacije. To je natjeralo ljudske zajednice da po prvi put postanu stacionarne, samim time učinivši ih sve ranjivijim na nasilje drugih skupina.
Ljudska su društva sada bila suočena s potrebom za zaštitom koju nisu imala ranijih dana. Sada su imali kapitalnu imovinu poput usjeva i domaćih životinja koja je bila vitalna za opstanak.
Prethodno, u eri lova i sakupljanja, ako je tragačevo područje bilo osporavano od strane drugog tragača (ili male skupine), imao je izbor jednostavno da ode. Trošak samoobrane možda jednostavno nije bio vrijedan pripadajućim nagradama. Uostalom, zemlje je bilo u izobilju i mogao je jednostavno tragati drugdje.
Ali tehnologija poljoprivrede organizirala je ljudska društva na način koji je rebalansirao povrate tih troškova i dobiti. Tragač je imao manje poticaja (nagrade) za sudjelovanje u nasilju kako bi se držao svoje pozicije. Poljoprivrednici su, međutim, sada imali snažan poticaj plaćati troškove obrane svoje kapitalne imovine. Poljoprivreda je rezultirala pojavom privatnog vlasništva, ali što je još važnije, dala je povod za nastanak vlada koje su uspostavljene da štite to privatno vlasništvo.
Specijalizacija nasilja
Cezar: “Prijatelju moj, porezi su glavnina posla za osvajača svijeta” George Bernard Shaw
Pojava privatnog vlasništva velikih razmjera bila je posljedica onoga što se smatralo poštenim. Ne bi bilo pošteno kada bi, na primjer, seljak cijelu godinu uložio težak posao kako bi uzgojio ljetinu, samo da bi ju ubrao netko drugi tko se nije na sličan način mučio cijelu godinu.
Pojava privatnog vlasništva velikih razmjera bila je posljedica onoga što se smatralo poštenim. Ne bi bilo pošteno kada bi, na primjer, seljak cijelu godinu uložio težak posao kako bi uzgojio ljetinu, samo da bi ju ubrao netko drugi tko se nije na sličan način mučio cijelu godinu.
Međutim, za osobu koja nije ulagala u proizvodnju poljoprivrednog zemljišta i uzgoj domaćih životinja, ukazala se prilika da ono što želi ugrabi nasiljem.
Pojedincu je bilo daleko jeftinije ulagati u oružje i nasilno uzimati ono što želi, umjesto da ulaže vrijeme i trud u proizvodnju takve imovine. Jednostavno rečeno, razvoj poljoprivrede povećao je povrate od nasilja.
Ovo je bio ključni pomak od ere lova i sakupljanja. U ovom novom megapolitičkom krajoliku, svaki pojedinac više nije bio „jednak” kao što je nekad bio. Kapitalna imovina je imala vrijednost te stoga bila podložna krađi putem nasilja.
Poljoprivreda je stvorila velike grupe koje bi se zajedno organizirale kako bi nametnule svoju volju na manjim poljoprivrednim zemljištima. Ovo je bila još jedna velika suprotnost eri traženja hrane, kada su se male grupe udruživale na daleko većim komadima zemlje. Stoga je poljoprivredna tehnologija neizravno utrla put specijalizaciji nasilja.
Oporezivanje: trošak zaštite
...i od svega, što mi dadneš, vjerno ću ti dati desetinu Jakov, Postanak 28:22
S rastućim povratima na zaštitu, ljudi su bili spremniji platiti troškove adekvatne obrane. Posljedično, učinilo je ulaganje u specijalizaciju nasilja isplativije. Veće i moćnije skupine mogle su se udruživati i nuditi zaštitu po isplativoj cijeni.
Ove veće skupine bile su prve vlade koje su zapovijedale lokalnim monopolom sile, ali su to činile po cijeni. Ova bi se cijena obično plaćala u obliku dijela žetve. Oporezivanje je tako nastalo kao prirodna posljedica u zamjenu za zaštitu od nasilja.
Ova praksa datira prije više od 5000 godina u Mezopotamiji i Egiptu gdje su se porezi prikupljali u obliku „desetine” („dim”; eng „tithe” od tenth) poznate kao esretu. Desetina je bila plaćanje vjerskim institucijama ili vladajućim vladama u zamjenu za zaštitu od invazorskih vojski, mafijaškog nasilja ili čak duhovnih sila.
Padajuća cijena obrane i uspon suverenih
Vladajuće sile imaju mogućnost određivati nesrazmjerne cijene za zaštitu koju pružaju. To je prvenstveno zato što im njihov monopolski položaj omogućuje da si troškove drže niskima, a pritom podižu cijenu svoje zaštite na iznos koji smatraju prikladnim.
Međutim, kao spomenuto, tehnološke inovacije neprestano narušavaju tu ravnotežu troškova i nagrada.
Ako se ljudima osiguraju sredstva za obranu od iznuđivačkih skupina po jeftinijoj cijeni, u tom slučaju povrat od nasilja značajno opada. To izravno ili neizravno podriva učinkovitost vladajuće moći. To se vidjelo u srednjem vijeku, kad je uspon viteza u oklopu omogućio manjim skupinama da osporavaju autoritet vladajućih kraljeva.
U 13. stoljeću za vrijeme Prvog barunskog rata (First Baron's War), zemljoposjednici u Engleskoj proglasili su se Božjom vojskom (Army of God) i marširali protiv kralja Ivana (King John). Ironično, imali smo onda „Pobunu siromašnih baruna” (Poor Barons Rebellion”) u 16. stoljeću, poznatu kao Pobuna vitezova (Knight's Revolt), gdje su baruni marširali protiv Rimokatoličke crkve.
Vrhovni gospodari (eng Overlords; zemljoposjednici i baruni) kao vođe ovih manjih skupina sada su se mogli obraniti od iznuđivačkog nasilja vladajućih sila. Posljedično, vladajuće sile su sada bile suočene sa rastućim troškovima i padajućim nagradama asociranih s nametanjem svoje volje. To je gospodarima omogućilo snažniju poziciju u pregovaranjima o oporezivanju i carini.
Magna Carta je bila jedan takav primjer uspješnih pregovora između baruna i kralja Ivana u 13. stoljeću.
Informacijsko doba i uspon Bitcoina
Slično srednjem vijeku, informacijsko doba svjedoči padajućim troškovima obrane, ali u monogo većim razmjerima nego ikada prije. Poljoprivredna tehnologija preoblikovala je organizaciju ljudskih zajednica te istovremeno utjecala na drastične kulturne promjene. Ljudska bića su od tragača za hranom, koji su međusobno dijelili goleme površine zemlje, postala poljoprivrednici koji su bili gusto koncentrirani na malim područjima.
Slično, sada vidimo kako informacijsko doba preoblikuje našu društvenu organizaciju i kulturu, kao što svjedočimo sve većem broju ljudi koji se organiziraju u bezgraničnom digitalnom carstvu.
Informacijsko doba izrodilo je tehnologiju koja omogućuje ljudima da se organiziraju u zajednice i društva koja postoje u virtualnom carstvu. Posljedično, to virtualno carstvo sada služi kao medij za stvaranje i pohranu imovine koja je sada izvan dosega tradicionalnih oblika nasilja i prisile.
Značajna je, međutim, suprotnost između povrata na nasilje koje su iznijeli poljoprivredno doba i informacijsko doba. Dok je poljoprivredno doba povećalo povrate na nasilje, doba informacija čini upravo suprotno. Olakšan tehnologijom mikroprocesora i kriptografije, trošak obrane sada je u biti smanjen gotovo na nulu. To nas dovodi do onoga što će najvjerojatnije biti najbitniji izum informacijskog doba: Bitcoin.
Oporezivanje inflacijom
Vlade, bilo monarsi ili republike, zadržavaju svoju moć putem svoje sposobnosti da izvlače porez iz naroda. To je prvenstveno zbog dva razloga, njihovog monopola nad uslugama koje pružaju i njihovog monopola na sposobnost provođenja nasilja. Međutim, tijekom dužeg vremenskog razdoblja, vlade izrastaju da bi postale sve napuhanije i neučinkovitije.
To često dovodi do frustrirane javnosti i revolucija. Tijekom Francuske revolucije, Napoleon Bonaparte marširao je ulicama Pariza proglašavajući „Nema više poreza, dolje bogati, dolje republika... Ali dok je Napoleon doista uveo poreznu reformu kako bi pridobio naklonost francuskog naroda, izvlačio je što mu je trebalo povećanjem poreznog opterećenja pokorenih Talijana. Ali čak i osvajanje ima svoje granice. Kad izravno oporezivanje nije dovoljno, obično se pribjegava slijedećoj opciji: tiskanju novca.
Monopol na pravo kovanja novca je podmukao oblik oporezivanja kojeg vlade koriste da bi financirale svoje operacije. Jednostavnim doprintavanjem novca, vlade mogu pristupiti potrebnim sredstvima bez da izravno povećaju poreze ljudima. Ali tiskanjem više novca, time napuhujući ponudu novca, vlade u biti napadaju kupovnu moć ljudi koji odluče „štedjeti” u tom obliku novca.
U tom slučaju, ljudi su potaknuti da koriste ulagačka sredstva kao „uređaje za štednju”. To prirodno uzrokuje priljev vrijednosti u imovinu kao što su nekretnine i dionice, koju koriste oni koji si to mogu priuštiti. Ali oni koji si to ne mogu priuštiti nalaze se u situaciji da ih se dvaput oporezuje: jednom izravno, a onda opet podmuklo putem inflacije.
Ova je dinamika u biti omogućila vladama da izvlače vrijednost od svojih podanika kao da su stoka na farmi:
Veći dio dvadesetog stoljeća, produktivni su državi služili kao imovina, na način na koji krave muzare služe poljoprivredniku. Sve snažnije ih se muzlo. Sada će kravama niknuti krila Suvereni pojedinac
Bitcoin: krila za bijeg
Nastanak Bitcoina poljuljao je ravnotežu između troška zaštite i troška iznude. Koristeći mikroprocesorsku tehnologiju i kriptografiju, uveden u informacijskom dobu, Bitcoin pruža ljudima sredstvo za obranu od inflacije koja dolazi sa ekspanzijom novčane ponude gotovo bez troška.
Nadalje, troškovi napada na Bitcoin mrežu su neizvedivo visoki, dok bi nagrada bila gotovo trivijalna. Ovaj dramatični preokret u asimetriji između zaštite i iznude drastično će preoblikovati način organizacije ljudskih zajednica.
Slično kao što je vitez na konju ojačao obranu zemljoposjednika u srednjem vijeku, Bitcoin će ojačati suverenitet pojedinaca i entiteta pružajući obranu od iznuđivačkih radnji vladajućih sila.
Već vidimo rane stadije u kojima se entiteti naoružavaju obranom koju Bitcoin pruža. Korporacije poput Tesle, MassMutuala, MicroStrategyja i mnogih drugih pretvorile su dio svoje riznice u bitcoin kao sredstvo za obranu od inflacije uzrokovane ekspanzijom ponude novca. Paul Tudor Jones, legenda među hedge fond ulagačima, javno je obznanio da je alocirao sredstva u bitcoin kao sredstvo obrane sebe i svoje obitelji.
To će dati povoda za povećani suverenitet i pregovaračku moć protiv iznuđivačkih sila. Zašto? Povijest je uvijek iznova pokazala da, kada se slabima omoguće sredstva za obranu, oni eventualno iskoriste svoje alate kako bi ustali protiv iznuđivanja. Istražit ćemo vjerojatne posljedice i fascinantnu teoriju igara nastanka Bitcoina u slijedećem postu ove serije.